
Emisije ugljičnog dioksida koje se oslobađaju globalnim sagorijevanjem fosilnih goriva i industrijskim procesima doživjele su dramatičan porast od rođenja industrijske revolucije. Emisije ugljičnog dioksida (CO2) počele su naglo rasti od 1950-ih i do 2000. godine dostigle 25,23 milijarde metričkih tona CO2. Emisije su porasle za 32 posto između 2000. i 2010. godine, a 2020. godine iznosile su 34,81 milijardi metričkih tona. Te godine izbijanje COVID-19 izazvalo je pad emisija za pet posto.
Šta je ugljični dioksid?
Ugljični dioksid je bezbojni, prirodni plin koji se oslobađa nakon što ljudi i životinje udišu kisik. To je gas staklene bašte, što znači da apsorbuje i oslobađa toplotno zračenje koje zauzvrat stvara „efekat staklenika“. Pored drugih stakleničkih plinova, ugljični dioksid je također veliki doprinos sposobnosti Zemlje da održava temperaturu pogodnu za život. Bez ugljen-dioksida i drugih gasova staklene bašte, Zemlji bi bilo previše hladno za život. Međutim, dok sam ugljični dioksid nije štetan plin, njegovo obilje je ono što uzrokuje klimatske promjene. Povećana upotreba električne energije, transporta i krčenja šuma u ljudskom društvu doveli su do povećane emisije ugljičnog dioksida. Ovo je zauzvrat dovelo do porasta Zemljine temperature .
Ko su najveći emiteri u svijetu?
Kina je zemlja sa najvećim zagađivanjem u svijetu , koja je 2020. godine izbacila 10,7 milijardi metričkih tona emisije ugljičnog dioksida. To je više od ukupne emisije CO2 Sjedinjenih Država, Indije, Rusije i Japana. Ovih pet zemalja najveći su zagađivači u svijetu i odgovorni su za 60 posto globalnih emisija ugljičnog dioksida 2020.
Kao sto se vidi na grafikonu ogroman skok je zabilježen od 2000 do 2020 kada počinje da stagnira kao prethodnih godina do 2000.
Planeta i ljudi su upravo i počeli osječati drastične promjene u vremenu bas od 2000 pa do danas.
Ugalj, Nafta i Gas, prve tri; sivo crveno i plavo, su daleko top po zagadjenju i samo prelaskom na struju / energiju iz obnovljivih izvora se mozemo vratiti u neko normalno stanje prije pocetka industrijske revolucije u normalne okvire zagadjenja