Kako evropske banke izbjegavaju plaćanje poreza

Kako evropske banke izbjegavaju plaćanje poreza

Novi izvještaj Porezne opservatorije EU pokazuje kako evropske banke navodno knjiže dio svoje dobiti u poreskim oazama kako bi izbjegle plaćanje poreza.

 

Kaže se da se 20 milijardi eura, ili 14 posto ukupnog profita banaka, godišnje knjiži u poreskim oazama. Ove brojke ostale su konstantne između 2014. i 2020. Prema istraživačkom timu Porezne opservatorije, efektivna porezna stopa u poreznim oazama bila je između 10 i 13 posto.

 

Najsumnjivije je to što je 36 evropskih banaka analiziralo knjiženih 238.000 eura dobiti po zaposlenom u poreskim rajevima, ali samo 65.000 eura u zemljama s višim poreskim stopama. Ove velike razlike u produktivnosti ne mogu se objasniti i ukazuju na to da su banke prebacivale profit kako bi aktivno izbjegavale poreze.

 

Ovaj primjer također pokazuje potrebu za efikasnim minimalnim oporezivanjem: s minimalnom poreskom stopom od 15%, 36 evropskih banaka moralo bi platiti 3-5 milijardi eura dodatnih poreza. Uz minimalnu poreznu stopu od 21%, dodatni porezni prihod za zemlje EU iznosio bi 6 do 9 milijardi eura.

 

Podaci na kojima je izvještaj Europske porezne opservatorije javno dostupan zahvaljujući Europskoj direktivi iz 2013. Četvrta direktiva o kapitalnim zahtjevima propisuje da banke koje posluju u EU moraju objaviti svoj godišnji promet, dobit, plaćene poreze i primljene javne subvencije, kao i broj njihovih zaposlenih, prema zemlji.

 

Zastupnik njemačkog parlamenta Zelenih Sven Giegold rekao je: "U to vrijeme, mi Zeleni smo predložili i osigurali uključivanje ove obaveze u direktivu. Ovaj izvještaj pokazuje koliko je ova obaveza važna za veću poresku transparentnost. Zato što nam daje naznake koliki je prihod od poreza izgubljeno i u kojim zemljama.

 

"Na spisku poreskih rajeva nalaze se i zemlje članice EU Irska, Luksemburg i Malta, zajedno s Bahamima, Kajmanskim ostrvima, Guernseyjem itd. Takozvano javno izvještavanje po zemljama je stoga efikasna mjera protiv izbjegavanja plaćanja poreza, jer to znači da kompanije više ne mogu skrivati ​​kako izbjegavaju dati svoj doprinos društvu. I druge zemlje su sve manje sposobne sakriti iznose koje lišavaju susjeda smanjenjem korporativnih poreza kako bi ostvarile porezne prihode na račun drugi.

 

"Dana 1. juna ove godine, Komisija, Evropski parlament i Vijeće dogovorili su se o zakonskom tekstu u tu svrhu. Za razliku od banaka, poreska transparentnost za velike kompanije zasad će biti obavezna samo unutar Europske unije. Međutim , oko 80% izgubljenih poreskih prihoda u EU može se pratiti unatrag do europskih poreskih oaza, ovo je značajan korak naprijed koji smo uspjeli progurati protiv ogorčenog otpora Vijeća " , rekao je.

 

"Primjer Deutsche Bank može se koristiti za konkretno pokazivanje kako banka može izbjeći posebno veliki iznos korporativnog poreza uz pomoć poreznih oaza: sa 27%, ona ima četvrti najveći postotak prosječne dobiti knjižene u poreznim oazama.

 

"Prema izvještaju Evropske poreske opservatorije, Deutsche Bank u prosjeku knjiži 22% svoje ukupne dobiti u Luksemburgu, gdje se oporezuje po efektivnoj stopi od 14%. Međutim, broj zaposlenih u Luksemburgu odgovara manje od 1% Za Njemačku je obrnuto: Deutsche Bank tamo knjiži 34% svog profita, ali više od 50% zaposlenih radi u Njemačkoj.

 

"Ove brojke ostavljaju snažnu sumnju u doprinos Deutsche Bank općem dobru. Da bi se mogla obraniti od poreznog dampinga iz drugih zemalja, efektivna minimalna porezna stopa u obliku dodatnog oporezivanja stoga je toliko važna: jer je tada Njemačka mogao zahtijevati razliku između minimalne poreske stope i poreza plaćenih u Luksemburgu od Deutsche Bank, čime bi Luksemburški poreski model postao beskoristan.

 

"U kojoj mjeri je nezavisni rad Evropske fiskalne opservatorije trn u oku kršćanskim demokratama u Evropskom parlamentu pokazano je na nedavnom glasanju.

 

"Prošle srijede, 1. septembra, Grupa je jednoglasno glasala protiv zajedničkog prijedloga socijaldemokrata, liberala i nas Zelenih da osiguramo budžet Opservatorije za 2022. Negodovanje kršćanskih demokrata zbog neugodnog istraživanja nije imalo efekta na budžet: usvojen je međustranački amandman i tim profesora Zucmana će sljedeće godine moći nastaviti s odličnim radom.Važno je znati da je opservatorija prvobitno bila ideja Zelenih koje smo pokrenuli zajedno sa socijaldemokratima i liberalima u Europskom parlamentu u oktobru 2019. Nastavit ćemo raditi na ovom važnom cilju ", zaključio je europarlamentarac.




Zanimljivosti

Featured

Izdvajamo iz registra firmi