
Novi izvještaj Porezne opservatorije EU pokazuje kako evropske banke navodno knjiže dio svoje dobiti u poreskim oazama kako bi izbjegle plaćanje poreza.
Kaže se da se 20 milijardi eura, ili 14 posto ukupnog profita banaka, godišnje knjiži u poreskim oazama. Ove brojke ostale su konstantne između 2014. i 2020. Prema istraživačkom timu Porezne opservatorije, efektivna porezna stopa u poreznim oazama bila je između 10 i 13 posto.
Najsumnjivije je to što je 36 evropskih banaka analiziralo knjiženih 238.000 eura dobiti po zaposlenom u poreskim rajevima, ali samo 65.000 eura u zemljama s višim poreskim stopama. Ove velike razlike u produktivnosti ne mogu se objasniti i ukazuju na to da su banke prebacivale profit kako bi aktivno izbjegavale poreze.
Ovaj primjer također pokazuje potrebu za efikasnim minimalnim oporezivanjem: s minimalnom poreskom stopom od 15%, 36 evropskih banaka moralo bi platiti 3-5 milijardi eura dodatnih poreza. Uz minimalnu poreznu stopu od 21%, dodatni porezni prihod za zemlje EU iznosio bi 6 do 9 milijardi eura.
Podaci na kojima je izvještaj Europske porezne opservatorije javno dostupan zahvaljujući Europskoj direktivi iz 2013. Četvrta direktiva o kapitalnim zahtjevima propisuje da banke koje posluju u EU moraju objaviti svoj godišnji promet, dobit, plaćene poreze i primljene javne subvencije, kao i broj njihovih zaposlenih, prema zemlji.
Zastupnik njemačkog parlamenta Zelenih Sven Giegold rekao je: "U to vrijeme, mi Zeleni smo predložili i osigurali uključivanje ove obaveze u direktivu. Ovaj izvještaj pokazuje koliko je ova obaveza važna za veću poresku transparentnost. Zato što nam daje naznake koliki je prihod od poreza izgubljeno i u kojim zemljama.
"Na spisku poreskih rajeva nalaze se i zemlje članice EU Irska, Luksemburg i Malta, zajedno s Bahamima, Kajmanskim ostrvima, Guernseyjem itd. Takozvano javno izvještavanje po zemljama je stoga efikasna mjera protiv izbjegavanja plaćanja poreza, jer to znači da kompanije više ne mogu skrivati kako izbjegavaju dati svoj doprinos društvu. I druge zemlje su sve manje sposobne sakriti iznose koje lišavaju susjeda smanjenjem korporativnih poreza kako bi ostvarile porezne prihode na račun drugi.
"Dana 1. juna ove godine, Komisija, Evropski parlament i Vijeće dogovorili su se o zakonskom tekstu u tu svrhu. Za razliku od banaka, poreska transparentnost za velike kompanije zasad će biti obavezna samo unutar Europske unije. Međutim , oko 80% izgubljenih poreskih prihoda u EU može se pratiti unatrag do europskih poreskih oaza, ovo je značajan korak naprijed koji smo uspjeli progurati protiv ogorčenog otpora Vijeća " , rekao je.
"Primjer Deutsche Bank može se koristiti za konkretno pokazivanje kako banka može izbjeći posebno veliki iznos korporativnog poreza uz pomoć poreznih oaza: sa 27%, ona ima četvrti najveći postotak prosječne dobiti knjižene u poreznim oazama.
"Prema izvještaju Evropske poreske opservatorije, Deutsche Bank u prosjeku knjiži 22% svoje ukupne dobiti u Luksemburgu, gdje se oporezuje po efektivnoj stopi od 14%. Međutim, broj zaposlenih u Luksemburgu odgovara manje od 1% Za Njemačku je obrnuto: Deutsche Bank tamo knjiži 34% svog profita, ali više od 50% zaposlenih radi u Njemačkoj.
"Ove brojke ostavljaju snažnu sumnju u doprinos Deutsche Bank općem dobru. Da bi se mogla obraniti od poreznog dampinga iz drugih zemalja, efektivna minimalna porezna stopa u obliku dodatnog oporezivanja stoga je toliko važna: jer je tada Njemačka mogao zahtijevati razliku između minimalne poreske stope i poreza plaćenih u Luksemburgu od Deutsche Bank, čime bi Luksemburški poreski model postao beskoristan.
"U kojoj mjeri je nezavisni rad Evropske fiskalne opservatorije trn u oku kršćanskim demokratama u Evropskom parlamentu pokazano je na nedavnom glasanju.
"Prošle srijede, 1. septembra, Grupa je jednoglasno glasala protiv zajedničkog prijedloga socijaldemokrata, liberala i nas Zelenih da osiguramo budžet Opservatorije za 2022. Negodovanje kršćanskih demokrata zbog neugodnog istraživanja nije imalo efekta na budžet: usvojen je međustranački amandman i tim profesora Zucmana će sljedeće godine moći nastaviti s odličnim radom.Važno je znati da je opservatorija prvobitno bila ideja Zelenih koje smo pokrenuli zajedno sa socijaldemokratima i liberalima u Europskom parlamentu u oktobru 2019. Nastavit ćemo raditi na ovom važnom cilju ", zaključio je europarlamentarac.