Poslovne vijestiKineski lider Xi Jinping rekao je u utorak da Kina neće graditi nove energetske projekte na ugalj u inostranstvu, koristeći svoje obraćanje na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija kako bi dodao obećanja za rješavanje klimatskih promjena.
Xi nije pružio detalje, ali ovisno o tome kako se politika sprovodi, ovaj potez mogao bi značajno ograničiti finansiranje elektrana na ugalj u zemljama u razvoju.
Kina je bila pod velikim diplomatskim pritiskom da prekine financiranje ugljena u inozemstvu jer bi to moglo olakšati svijetu da ostane na putu ka ispunjenju ciljeva Pariškog klimatskog sporazuma za smanjenje emisije ugljika.
Xijevo saopćenje uslijedilo je nakon sličnih poteza Južne Koreje i Japana ranije ove godine, a generalni sekretar UN-a Antonio Guterres i američki izaslanik za klimu John Kerry pozvali su Kinu da slijedi uzastopce svojih azijskih kolega.
"Kina će pojačati podršku drugim zemljama u razvoju u razvoju zelene energije i energije s niskim udjelom ugljika, te neće graditi nove energetske projekte na ugljen u inozemstvu", rekao je Xi u svom unaprijed snimljenom video obraćanju na godišnjem okupljanju UN-a, na kojem je naglasio je miroljubive namjere Kine u međunarodnim odnosima.
Kerry je brzo pozdravio Xijevu najavu, nazvavši je "velikim doprinosom" i dobrim početkom u naporima potrebnim za postizanje uspjeha od 31. oktobra do novembra. 12 COP26 Konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama u Glasgowu, Škotska.
"Razgovarali smo s Kinom već duže vrijeme o tome. I apsolutno mi je drago čuti da je predsjednik Xi donio ovu važnu odluku", rekao je Kerry u saopćenju.
Alok Sharma, čelnik COP26, također je pozdravio najavu.
"Jasno je da je pisanje na zidu za energiju uglja. Pozdravljam opredjeljenje predsjednika Xija da prestane sa izgradnjom novih projekata uglja u inostranstvu - ključna tema mojih razgovora tokom moje posjete Kini", rekao je on na Twitteru.
Xi je govorio nakon što je američki predsjednik Joe Biden održao svoje prvo obraćanje Ujedinjenim narodima. Biden je zacrtao novu eru snažne konkurencije bez novog Hladnog rata uprkos usponu Kine.
U odmjerenom govoru, Xi nije izravno spomenuo često ogorčeno rivalstvo Kine sa Sjedinjenim Državama, gdje je Bidenova administracija postavila politiku ublažavanja klimatskih promjena kao prioritet i nastojala surađivati s Pekingom.
Xi je ponovio obećanja od prošle godine da će Kina postići vrhunac emisije ugljičnog dioksida prije 2030. godine i neutralnost ugljika prije 2060. godine.
Neki stručnjaci kritizirali su te ciljeve kao nedovoljno ambiciozne, iako je to omogućilo Pekingu da zauzme moralno visoko mjesto po tom pitanju nakon što se tadašnji američki predsjednik Donald Trump, koji je klimatske promjene nazvao "prijevarom", povukao iz Pariskog sporazuma o klimi.
Kina, najveći svjetski emiter stakleničkih plinova, i dalje se u velikoj mjeri oslanja na ugljen za svoje domaće energetske potrebe.
Jedan od prvih Bidenovih poteza nakon stupanja na dužnost u januaru bio je ponovno potvrđivanje američkog vodstva po pitanju klimatskih promjena i vraćanje Sjedinjenih Država Pariskom sporazumu.
"Kina je bila posljednji čovjek koji stoji na mjestu. Ako nema javnih finansija uglja iz Kine, nema ni globalne ekspanzije ugljena", rekao je Justin Guay, direktor globalne klimatske strategije u projektu Sunrise, grupa koja se zalaže za globalnu tranziciju od uglja i fosilna goriva, rečeno je o Sijevom obećanju.
Guterres je pozdravio Xijev potez na ugalj i Bidenovo obećanje da će raditi s američkim Kongresom na udvostručavanju sredstava do 2024. na 11,4 milijarde dolara godišnje kako bi pomogao zemljama u razvoju u suočavanju s klimatskim promjenama.
"Ubrzanje globalnog postupnog ukidanja ugljena jedini je najvažniji korak kako bi cilj Pariškog sporazuma od 1,5 stepeni bio nadohvat ruke", rekao je u saopćenju.