Po istraživanju “Upotreba informaciono-komunikacionih tehnologija u Bosni i Hercegovini”koje je sprovela Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine skoro 40% firmi u Bosni i Hercegovini nema nikakav vid internet prezentacije i vecina imaju prezentaciju u vidu FB stranica i slicno dok vrlo mali broj imaju zaista svoju stranicu i prezentovani su na nacin kako bi to trebala svaka firma da ima, iako 99.6% preduzeća ima pristup internetu.
Podaci koji su prezentovani u istraživanju prikupljeni su putem telefonskog anketiranja i anketiranja putem pošte, a svrha istraživanja ogledala se u potrebi prikazivanja nivoa upotrebe računara i ostalih informaciono-komunikacijskih tehnoglogija od strane individua i preduzeća u Bosni i Hercegovini.
U istraživanju “Upotreba informaciono-komunikacionih tehnologija u Bosni i Hercegovini” i njegovom segmentu koji se tiče preduzeća učestvovalo je 2.276 preduzeća iz cijele Bosne i Hercegovine što je relativno mali uzorak. Preduzeća koja su anketirana dolaze iz različitih sektora: proizvodnja, građevinarstvo, trgovina na veliko i malo, poslovanje nekretninama i drugo.
Sudeći po istraživanju Agencije za statistiku samo 62.7% od ispitanih preduzeća ima određenu web prezentaciju, a web prezentacije u Bosni i Hercegovini koriste u najvećoj mjeri velika preduzeća, njih 86%.
IPAK u razvijenim zemljama vecina klijenata dolazi do prodavaca preko Poslovnih imenika , komora kao i drugih specijalizovanih web stranica koje kasiraju tako sto uzimaju procenat od kompanija koje predstavljaju ili preko članstva a u zavisnosti od koliko osoba pogleda njihovu firmu na njihovim stranicama i poslovnim imenicima ili googlu.
Sudeći po statistici Federalnog zavoda za programiranje razvoja u Federaciji Bosne i Hercegovine do kraja 2019 godine registrovano je 112.955 firmi.
Ukoliko pogledamo broj registrovanih kompanija na nivou Federacije Bosne i Hercegovine vidjet ćemo da cifra od 2.276 i nije cifra koja nam daje sigurnost u podatke navedene u istraživanju. Sudeći po de.statista.com u Njemačkoj, primjera radi, skoro, pa isti broj firmi ima web stranicu sto je prilicno nerealno da u BiH ima vise online prezentacija nego u razvijenoj drzavi kao sto je Njemacka.
Prema istom izvoru u Njemačkoj je do kraja 2019 registrovano 3.288.306 firmi. Veliki broj firmi u razvijenim zemljama koristi servis poslovni imenik pod nazivom „Žute stranice“ što je svojevrsni internet telefonski imenik sa kontakt podacima firmi i kompanija različitih profila a koja su se od kraja 19 vijeka izdavala u printanoj formi knjige imenik firmi, dok u nas firme u Bosni i Hercegovini i pored postojanja nekolicine poslovnih imenika rijetko koriste.
Na primjer prema njemačkoj statistici de.statista samo u martu 2021 godine poslovni imenik njemcke Gelbenseiten stranice imale su mjesečnu posjetu od 1.9 miliona jedinstvenih korisnikadok je prosjek prije pandemije bio oko 3 miliona jedinstvenih posjetitelja mjesečno, što jasno pokazuje da su internet poslovni imenici servis koji bi privrednici u Bosni i Hercegovini trebali koristiti kao sredstvo za promociju i privlačenje klijenata.
Obzirom da je medijska i informatička pismenost stanovništva Bosne i Hercegovine, sudeći po raznim izvještajima, na vrlo niskom nivou postavlja se pitanje kako privući poslodavce da koriste pogodnosti koje im daje sam internet ili platforme kao Gelbeseiten njemacko govorno podrucje ili Yellowpages englesko govorno podrucje a u prevodu „Žute stranice“ odnosno poslovni imenik kao sto je https://www.lokal.ba koji ima 24,000 članova od 112.955 firmi u BiH i mjesečnu posjetu od 100,000 korisnika, radi sve u svrhu promocije kompanija i proizvoda iz Bosne i Hercegovine.