Poslovne vijesti99,9 posto Nijemaca imalo je zdravstveno osiguranje u 2019. To zvuči kao medicinska njega za sve - ali zdravlje u Njemačkoj je vrlo neravnomjerno raspoređeno: Siromašniji ljudi imaju nizak životni vijek, studije to pokazuju iznova i iznova. Kako to može biti?
Posljednjih decenija prosječan životni vijek u Njemačkoj je stalno rastao. U poređenju sa 1950. godinom, muškarci i žene danas žive oko 14 godina duže . Zapravo pozitivan razvoj.
Ali ovaj decenijski trend posljednjih godina lagano opada. Pandemija korona to samo djelimično objašnjava. „Prosječan životni vijek je takođe opao jer se jaz između bogatih i siromašnih povećava“, kaže doktor dr. Frank Lehmann, član odbora njemačkog društva za socijalnu medicinu i prevenciju (DGSMP).
"Iz Velike Britanije znamo da stagnacija i pad prosječnog životnog vijeka ima veze sa sve većim jazom između bogatih i siromašnih. Očekivano trajanje života socijalno ugroženih grupa tako naglo pada da se više ne kompenzira povećanjem očekivanog životnog vijeka u drugim grupama."
Siromaštvo u Njemačkoj
U 2022. godini smatralo se da je 12,2 miliona ljudi u Njemačkoj u opasnosti od siromaštva. To odgovara 14,7 posto stanovništva.
Ova ključna brojka utiče na ljude koji primaju manje od 60 posto prosječnog prihoda - ili drugim riječima: na ljude koji imaju manje od 1.250 eura za život mjesečno.
Za porodice, granica siromaštva je mjesečni prihod od 2.625 eura.
Zapravo, očekivani životni vijek žena i muškaraca u Njemačkoj je neravnomjerno raspoređen. U studiji iz 2014. godine, naučnici sa Instituta Robert Koh (RKI) podijelili su stanovništvo u pet grupa prihoda i uporedili njihov očekivani životni vijek. Shodno tome, ljudi u grupi najbogatijih prihoda žive oko deset godina duže od onih u najsiromašnijoj grupi. Što je osoba siromašnija, njen životni vijek je kraći.
Siromašni ljudi češće pate od hroničnih bolesti
Siromašniji ljudi ne samo da imaju veću vjerovatnoću da se razbole, već se i ranije razbole od bogatih ljudi. „Ovo se u osnovi odnosi na gotovo sve bolesti“, kaže Lehmann. Grupe u nepovoljnom položaju češće pate od kroničnih bolesti kao što su visoki krvni tlak, gojaznost, dijabetes i depresija i imaju do tri puta veću vjerovatnoću da će doživjeti srčani ili moždani udar.
Ali kako to može biti kada 99,9 posto Nijemaca ima zdravstveno osiguranje? "Ova razlika između bogatih i siromašnih samo je 30 posto objašnjena medicinskom skrbi, ali 70 posto drugim društvenim životnim uslovima", kaže Lehmann.
Ljudi bez zdravstvenog osiguranja
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, oko 61.000 ljudi u Njemačkoj nema zdravstveno osiguranje. Međutim, ovaj broj se odnosi samo na osobe registrovane u Njemačkoj. Stručnjaci procjenjuju da ima 500.000 do milion ljudi bez zdravstvenog osiguranja.
Osobe bez zdravstvenog osiguranja mogu dobiti podršku od Doctors of the World ili Maltese Relief Service .
Siromaštvo znači stres
„Ako moram svaki dan da brinem o tome kako ću platiti stanarinu ili odgajati djecu, onda sam pod egzistencijalnim stresom“, kaže Lehmann. Stres je sam po sebi faktor rizika za razne bolesti, ali podstiče i ponašanje koje je štetno po zdravlje.
„Ako ste pod stresom, veća je vjerovatnoća da ćete se okrenuti cigaretama“, kaže Lehmann. Istraživanja pokazuju da je pušenje povezano sa društvenom nejednakošću: mladi ljudi sa niskim socio-ekonomskim statusom u smislu obrazovanja, prihoda i mjesta stanovanja puše češće nego njihovi bogatiji vršnjaci.
Postoje i razlike između bogatih i siromašnih kada su u pitanju dijeta i vježbanje: siromašnije grupe u prosjeku jedu lošije i manje vježbaju . Ili zato što nema svijesti ili nema novca.
Preventivni pregledi i kursevi, na primer o mršavljenju, dostupni su svim zdravstveno osiguranim osobama. „Zbog velikih zahtjeva u svakodnevnom životu, mnogi ljudi ne iskorištavaju dovoljno prednosti ovih ponuda“, kaže Lehmann.
Ljudi sa nižim primanjima takođe imaju veće šanse da rade u lošijim radnim uslovima. Fizički zahtjevni poslovi koji mogu dovesti do sekundarnih bolesti češće su slabo plaćeni. "Kada ste u nedoumici, radite posao samo da biste preživjeli - a ne zato što uživate u tome. I to je stresno."
A oni koji imaju manje novca za stanarinu imaju veću vjerovatnoću da žive u lošijem stanovanju. Prema studiji EU, ljudi nižeg socioekonomskog statusa češće žive u regijama s velikim prometom i industrijom te su stoga više izloženi zagađenju zraka poput fine prašine.
To se prije svega odnosi na zemlje na jugu i jugoistoku Evrope, ali i na susjedstva u zapadnim državama članicama. Samo u Njemačkoj 32.300 smrtnih slučajeva povezano je sa previše fine prašine u zraku. Kada se udiše tokom dužeg vremenskog perioda, dokazano je da fine čestice prašine izazivaju bolesti respiratornog trakta , kardiovaskularnog sistema, metabolizma i nervnog sistema.
Obrazovanje ima uticaj na zdravlje
Životni uslovi u kojima se nalaze mnogi siromašniji ljudi ih čine bolesnima. A pobjeći od ovoga nije lako. Mnogo toga zavisi od nivoa obrazovanja: oni koji su imali bolje obrazovanje ne samo da imaju veće šanse da dobiju manje stresne i dobro plaćene poslove, žive u zdravijem okruženju i često su više svjesni zdravlja. Ali mogućnosti obrazovanja u Njemačkoj još uvijek u velikoj mjeri zavise od društvenog porijekla. „Povećanje bogatstva nije dovelo do smanjenja zdravstvene nejednakosti u Njemačkoj“, kaže Lehmann.
„Ideja je da babice u akušerskoj klinici pruže podršku majkama na jednakom nivou u teškim situacijama.“
Frank Lehmann, Njemačko društvo za socijalnu medicinu i prevenciju
Ali kako se zdravstveni status može odvojiti od nivoa prihoda? Odgovarajući na pitanje, Lehmann se poziva na kriterijume koje je grupa za saradnju „Jednake zdravstvene mogućnosti“ razvila iz preko 70 organizacija širom zemlje. “Veoma je važno početi od djece.” To znači blisku saradnju između službi socijalne zaštite, zdravstvenih ustanova i službi za brigu o mladima.
„Mora biti vrlo nizak prag“, kaže Lehmann. Nizak prag znači da ponude podrške pružaju ljudi kojima oni imaju povjerenja. „Naravno, ured za brigu o mladima ne može to jednostavno propisati ili nametnuti“, kaže Lehmann. „Ideja je da babice u akušerskoj klinici pruže podršku majkama na jednakom nivou u teškim situacijama.“
Sve tranzicije - iz klinike u porodicu, iz porodice u vrtić, u školu, na posao - moraju biti podržane na ovaj način. Ali to se danas ne dešava dovoljno. "Ovo se može postići samo uz blisku saradnju. Ali ako uspijemo, to će biti uzlazna spirala", kaže Lehmann.
O sagovorniku
dr. Frank Lehmann je liječnik i volonter je, između ostalog, u odboru njemačkog društva za socijalnu medicinu i prevenciju (DGSMP). Prethodno je pet godina radio u Njemačkom liječničkom društvu i 20 godina u Saveznom centru za zdravstveno obrazovanje (BZgA).
Napisala: