Poslovne vijestiPrema pisanju portala GMX iz Pro Sieben njemacke tv emisije sa voditeljima: Joko Winterscheidt i Klaas Heufer-Umlauf koji su željeli od stručnjaka saznati šta bi se dogodilo da od sutra više ne postoji ujedinjena Evropa. U okviru 15 minuta uživo emitovanja na kojima su naporno radili da bi zaradili dan ranije . Tokom emisije i izlaganja umjetna inteligencija je pružila distopijske slike koje su pratile horor scenarije sagovornika na ekranima.
Joko Winterscheidt i Klaas Heufer cirkulacijaje bilo dozvoljeno da slave nakon pobjede na njihovoj predstavi "Joko& Klaas protiv Pro Siebena "u srijedu uveče kako bi iskoristili svoj vaučer za emitovanje od 15 minuta. "Danas govorimo o Evropskoj uniji ", rekao je Heufer-Umlauf na početku. Ovo se, prema riječima kolege Winterscheidta , trenutno dosta dovodi u pitanje 45-godišnjak je nastavio: "Neki žele samodovoljne države, vlastitu valutu, zatvorene granice ili izolaciju od globalizirane svjetske ekonomije."
U tom kontekstu, dvojica voditelja Pro Sieben-a postavila su stručnjacima pitanje šta bi se zapravo dogodilo da se EU raspadne preko noći, da tako kažem. "Potom smo uzeli njihove izjave i dali ih ilustrovati pomoću AI - to je ilustrovalo vrlo realistično, ali ponekad i vrlo drastično. Ali ovo bi se moglo dogoditi ako ne vodimo računa o tome", upozorio je Heufer-Umlauf.
Glavni cilj Brexita nije postignut
Prvo se razgovaralo o Bregzitu . Nicolai von Ondarza, šef istraživačke grupe EU / EVROPA u Fondaciji za nauku i politiku u Berlinu , potvrdio je da jedan od glavnih ciljeva Brexita , ograničavanje migracija, jednostavno nije postignut: "Naprotiv, broj izbjeglica u Veliku Britaniju se masovno povećao jer... "Mnogo nam je teže raditi sa Francuskom i drugim zemljama EU."
Andrew Lee , profesor ekonomije na Kooperativnom državnom univerzitetu Baden-Württemberg u Karlsruheu , zatim je opisao šta će se dogoditi u prvoj fazi nakon raspada EU : "U roku od nekoliko minuta nastao bi haos na finansijskim tržištima. Špekulanti bi odmah izgubili svoj novac povukli iz relativno nestabilnih zemalja kao što su Kipar , Grčka i Portugal ." Naravno, sve granice bi takođe bile zatvorene, što bi izazvalo ogromnu neizvesnost za oko 25 miliona ljudi u Evropi koji žive u pograničnim regionima i možda rade ili imaju porodice u susednoj zemlji.
„Činjenica da ja, kao Evropljanka, mogu da živim i radim bilo gde u Evropi bez velikih birokratskih problema bi se u velikoj mjeri promenila“, dala je kratku perspektivu Jana Puglierin , šefica Evropskog saveta za spoljne odnose u Berlinu , dok su slike haosa u prikazani aerodromi i izbjeglice u šatorima.
Povratak na D-oznaku? To bi bilo skupo
Daniel Dettling , politikolog i šef Instituta za istraživanje budućnosti u Berlinu , također je naslikao scenarije koji su bili sve samo ne lijepi: "Sigurno će biti masovnih nadogradnji na granicama. Evropska vanjska granica će postati unutrašnja granica, a svaka zemlja je pokušava da zaštiti svoje granice to je veoma skupo i dovodi do sve manje razmene između ljudi i robe. Rezultat? Uska grla u isporuci i neuspjesi u isporuci. Svježa hrana u supermarketima, na primjer, mogla bi brzo postati deficitarna roba.
Kolaps EU bi također bio ekstreman udarac za veće industrije kao što je automobilska industrija . „Proizvodnja u pravom trenutku – to jest, vrlo brza isporuka komponenti iz susjednih evropskih zemalja – bi propala“, objasnio je Lee , dok su neaktivne i napuštene fabrike treperile preko ekrana. Naravno, došao bi kraj i evru, što bi značilo da bi dvadesetak zemalja moralo da uvede nove valute. Ponovno uvođenje D-Marka bi izazvalo ogromne probleme Njemačkoj kao zemlji izvoznici. Lee : "Ako bi postojao pritisak apresijacije od, recimo, 30 eura, izvozna roba kao što su automobili , mašine, hemijski ili farmaceutski proizvodi bi preko noći poskupjela u stranoj valuti i prodaja i profit bi se srušili." Notabene: Otprilike jedno od četiri radnika u Njemačkoj ovisi o izvozu.
Nezaposlenost, protesti farmera, osiromašenje
U toku racionalizacije kompanije bi naravno morale i da smanje plate i otpuštaju zaposlene, što bi vjerovatno dovelo do udvostručenja stope nezaposlenosti u roku od nekoliko godina .
Došlo bi i do brojnih zatvaranja kompanija, a posljedice po društvo u cjelini, kao što su manji prosperitet u društvu i manji prihodi u budžetu, bile bi veoma teške za Njemačku . Štaviše, pad EU bi silama poput Kine i Rusije olakšao vršenje uticaja.
" Njemačka i sve druge države EU su na kraju ekonomski patuljci u poređenju sa SAD-om ili Kinom . I biće vrlo teško ponovo pregovarati o trgovinskim odnosima koji odražavaju naše interese jer smo jednostavno ekonomski irelevantni", otkrila je Linn Selle , predsjednica Evropskog pokreta Njemačka , koja bi takođe bila veoma zabrinuta zbog nedostatka fondova EU nakon godinu-dve najkasnije: "To bi značilo da bi se poljoprivredna pomoć zaustavila, što bi verovatno rezultiralo i masovnim protestima poljoprivrednika."
Puglierin je također zauzeo istu liniju: "Gubitak strukturnih fondova iz Evropske unije doveo bi do osiromašenja, posebno u strukturno slabim područjima. Više ne bi bilo dostupne infrastrukture, a jaz između urbanih i ruralnih područja bi postao mnogo veći u oblasti u kojima već danas imamo problema - sa doktorima ili apotekama , na primer."
Zdravstveni sistem bi se urušio bez imigranata
Sve bi to bilo posebno pogubno za zdravstveni sistem koji već zavisi od imigracije. "Tada više neće biti imigracije i imigracije. Stariji ljudi, a posebno ljudi kojima je potrebna nega, više neće biti zbrinuti, što znači da će se među njima povećati smrtnost. A to su slike koje je teško podnijeti", objašnjava Dettling , dok su se u članku mogli vidjeti očajni i beskućnici kojima je potrebna njega.
Sadašnji ekološki standardi bi tada također bili gotovi. Države bi morale da organizuju propise o tome kako treba odlagati toksični otpad ili kako se otpadnim vodama treba postupati pojedinačno. Ovo otežava sprečavanje prekograničnog zagađenja životne sredine ili štete. Dettling : "Ali ono što me najviše brine je neizvjesnost. Kada su ljudi nesigurni - vidjeli smo to na početku pandemije korone - postaju podložni populizmu, lakim odgovorima, nacionalizmu i nepovjerenju." Stranke koje propagiraju jednostavna i brza rješenja tada bi opet imale prednost. "Oni bi mnogo više naglasili razlike između zemalja nego sličnosti", rekao je Puglierin .
Prema njenim riječima, ratovi između evropskih država više se ne mogu isključiti. Koliko bi vrijedila življenja takva Evropa ?
Winterscheidt: “Svi bi trebali izaći na evropske izbore”
"EU oblikuje toliko stvari u našim životima. Ne radi sve kako treba, ali u mnogim stvarima donosi više raznolikosti i saradnje", rekao je Nicolai von Ondarza na kraju stručnih intervjua. Konačno, dvojica odgovornih za emitovanje ponovo su se oglasila: "Ne trebaju nam ljudi koji zapravo samo žele da budu izabrani u Evropski parlament da bismo ga uništili iznutra i uništili našu zajedničku viziju", rekao je Heufer-Umlauf . Winterscheidt je dodao: "To se ne mora dogoditi ovako, a na nama je da osiguramo da se to ne dogodi ovako. Evropski izbori su 9. juna. I svi bismo trebali otići tamo."