Poslovne vijesti
Kada šetate centrom grada ljeti, brzo postaje vruće: asfalitare ulice i izlozi trgovina se griju pod suncem i odražavaju vrućinu. Klupa ili kafić u hladnoj hladovini velikog listopadnog drveta obećavaju opuštanje. Znoj - "znojenje" - lišća povećava vlažnost. Rezultirajuće hlađenje isparavanjem snižava temperaturu okoline za nekoliko stupnjeva, ovisno o vrsti i veličini drveta.
Međutim, gradsko drveće sa svojim prozračnim krošnjama mnogo je više od pukog pružanja hladovine. Čiste zrak i održivo poboljšavaju klimu u našim gradovima na potpuno prirodan način. Zemlja u kojoj raste korijenje upija vodu kada pada kiša i čuva je za sušne dane. Vlaga održava zasađenu površinu ispod drveta svježom i zagrijava se manje od površine zalivene pločama ili asfaltom.
Život u gradu je stres za drveće
Listopadno drvo, poput platana ili javora, pruža ovu ekološku uslugu koja je ljudima toliko važna kao zeleni klima uređaj, ali tek nakon 20-ak godina života. Ako ostane zdrav. Jer život u gradu je čisti stres za drvo.
Izduvni gasovi, mehanička oštećenja trupa od sudara ili urin od pasa ili divlje mokraće oštećuju zaštitnu koru i omogućavaju prodor bolesti. Pod zemljom između kablovskih trasa nema dovoljno prostora za zdrav rast korijena, a na površini pločasti pokrov odsijeca zrak do debla.
Sa sve većom sušom, drveće sve više pati od nedostatka vode. Potpuno odraslo drvo izvuče do 300 litara dnevno svojim korijenjem iz zemlje i kroz svoje staze. Minerali rastvoreni u njemu obezbeđuju mu vitalne hranljive materije. Nije ni čudo što ulično drveće ne živi ni približno koliko njihovi rođaci u parkovima ili šumama. Prosječan životni vijek urbanog drveta je 60 do 80 godina a mnoga su u gradovima posjecena za ogrijev i mnoga tokom 30 godina nisu zasadjena. Ni prije se nije sadilo radi klime vec radi urbane ljepote po koje drvo sto je malo.
Slijedi mnogo sječe drveća u narednih nekoliko godina
"Možemo pretpostaviti da će u narednim godinama biti više sječe drveća zbog lošeg stanja stabla koje više nije u funkciji": "Sve ih moramo ponovo posaditi ako želimo da bi se postigao trenutni ekološki efekat čak i žele da dobiju." Postoje i stabla koja se presađuju kao zamjena za sječu u toku građevinskih radova.
U velikom gradu sa 100.000 uličnih stabala sa životnim vijekom od 60 do 80 godina, već bi trebalo izračunati 1.250 zamjenskih zasada godišnje, prema Udruženju certificiranih arborista (FGB). "U mnogim gradovima zapada trenutno imamo oko 750 presađivanja godišnje." Iz razgovora sa kolegama Andreas Schulz zna da ni u drugim gradovima stvari nisu drugačije. "Neke opštine rade sa 200 presađivanja godišnje."
Ali svake godine broj nestalih stabala je sve veći. Ako je trenutni broj zamjena i novo posadjenih je daleko ispod stvarno potrebnog broja, to će se značajno povećati u narednim godinama. „Talas se kotrlja prema nama“, upozoravaju ekolozi. 3 drveta po jednom stanovniku je neka ciljna grupa koja bi zadovoljila urbane sredine i ohladila gradove i smanjila zagrijavanje asfalta, zidova i krovova koji bi se morali praviti ravni sa zelenim povrsinama.
Bolji uslovi lokacije za duži život
Cilj moraju biti uslovi za život urbanih stabala koji ih štite od preranog odumiranja i što duže očuvaju pozitivne efekte. Ovo uključuje lokaciju s dovoljno prostora za korijenje, dobrim tlom i zrakom. Dugoročno, izbor klimatski prihvatljivih vrsta drveća kao što su borovnica ili bukva hmelja i velike jame zasađene trajnicama također se isplati.
Dugoročne finansijske uštede ostvariće sve opštine koje produžuju životni vek drveća na stresnim gradskim lokacijama. Vrijednost svakog pojedinačnog stabla je još veća jer ponuda stabala za presađivanje teško može zadovoljiti potražnju, posebno za klimatski otpornim vrstama. Broj rasadnika koji proizvode potrebna stabla godinama opada.
Ekonomski pritisak zbog tendera širom Evrope zatvorio je mnoge kompanije. Čak i danas, zakonski propisani autohtoni grmovi za bočnu sadnju ne mogu uvijek biti isporučeni za velike projekte kao što su nove dionice autoputa ili željezničke pruge ako se i grade u Bosni i Hercegovini.
S obzirom na rastuće temperature, gradovi ne mogu sebi priuštiti bez pomoći drveća u hlađenju. Inače, opuštena šetnja centrom grada gubi šarm i ljudi radije kupuju u vec rashladjenim tržnim centrima ili na internetu.