Poslovne vijesti
Nove studije otkrivaju katastofalne nedostatke umjetne inteligencije i sve veci otpor naroda u zapadnim i razvijenim drzavama svijeta prema Data centrima i AI umjetnoj inteligenciji, a najnoviji Indeks klimatskog rizika pokazuje koje su zemlje posebno teško pogođene ekstremnim vremenskim događajima i da je od ekstremnih uvjeta i klimatskih poremecaja najmanje milion ljudi umrlo od klimatskih poremecaja.
Samo ove godine u Evropi je preko 45000 ljudi umrlo radi klimatskih poremecaja.
2025. godina bila je treća najtoplija godina otkako se vode meteorološke evidencije – što se uklapa u alarmantan obrazac: svih jedanaest najtoplijih godina zabilježeno je u posljednjih jedanaest godina. Prema prognozama, svijet se kreće prema globalnom zagrijavanju od oko 2,8 stepeni Celzijusa do kraja stoljeća.
Usporavanje ovog razvoja i održavanje njegovih posljedica pod kontrolom jedan je od centralnih izazova s kojima se čovječanstvo suočava. U ovoj seriji vas obavještavamo o najnovijim vijestima i dešavanjima u vezi s klimom.
Potrošači energije i negatori klimatskih promjena: Studije otkrivaju nedostatke umjetne inteligencije
Za neke je to obećavajući alat u borbi protiv klimatske krize; za druge je to pokretač emisija CO₂: umjetna inteligencija (AI). Nova studija pokazuje koliko su veliki podatkovni centri zapravo štetni za klimu:
Prema studiji, 403 najveća AI data centra umjetne inteligencije u SAD-u emitiraju godišnje onoliko stakleničkih plinova koliko i Danska .
Istraživači sa Univerziteta Harvard ispitali su potrošnju električne energije i emisije podatkovnih centara između maja 2024. i aprila 2025. godine. Tokom ovog perioda, procijenjeno je da je emitirano 25,7 miliona tona CO₂ i potrošeno 82 teravat-sata električne energije. Od tada su se emisije i potrošnja vjerovatno dodatno povećale. Više od polovine električne energije proizvodi se iz fosilnih goriva.
Druga studija UN-a također pokazuje da modeli umjetne inteligencije postaju negatori klimatskih promjena pri najmanjoj kontradikciji. Prema studiji, modeli umjetne inteligencije su u početku ispravno predstavljali činjenice o globalnom zagrijavanju. Međutim, već pri "prvom znaku" kontradikcije, potvrdili su lažne tvrdnje poput "CO₂ nije glavni pokretač klimatskih promjena" u osam od deset slučajeva.
|
Razaranje za procvat umjetne inteligencije
Izgleda da su modeli umjetne inteligencije više zainteresirani za zadovoljavanje svojih korisnika nego za pridržavanje činjenica. Činjenična tačnost je također varirala ovisno o korištenom jeziku: dok je na engleskom jeziku bila relativno dobra sa 89 posto, na svahiliju je iznosila samo 78 posto. Ukupno je ispitano 13 jezika.
Međutim, vještačka inteligencija nije samo dio problema – ona bi mogla doprinijeti i njegovom rješenju: Već se koristi u mnogim područjima, kao što su ekološke tehnologije ili za povećanje efikasnosti električnih mreža. Prema izvještaju ORF-a, takve AI aplikacije su također znatno manje energetski intenzivne od popularnih AI jezičkih modela od OpenAI-a ili Anthropic-a.
Prema proračunima Međunarodne agencije za energiju, tehnologije umjetne inteligencije mogle bi uštedjeti više od 3.600 teravat-sati energije godišnje do 2035. godine. To je otprilike tri posto globalne potražnje za energijom. Stoga mogućnosti i rizici umjetne inteligencije zavise od načina na koji se koristi. Jedan od zahtjeva na klimatskoj konferenciji COP31 bio je da se podatkovni centri u budućnosti napajaju obnovljivom energijom.
Indeks klimatskog rizika: Koje zemlje najviše pate od ekstremnih vremenskih nepogoda?
Klimatske promjene su globalni problem - ali njihove posljedice utiču na zemlje i kontinente u različitoj mjeri, što pokazuje Indeks klimatskog rizika (CRI) predstavljen na klimatskom samitu COP31 .
Prema novom izvještaju organizacije za zaštitu okoliša i razvoj Germanwatch, zemlje globalnog juga su posebno teško pogođene ekstremnim vremenskim događajima povezanim s klimom u posljednjih 30 godina . To je, s jedne strane, zbog njihovog geografskog položaja, a s druge strane zbog njihovog ograničenog kapaciteta prilagođavanja.
Sljedećih deset zemalja je bilo najviše pogođeno:
Dominika
Mjanmar
Honduras
Libija
Haiti
Grenada
Filipini
Nikaragva
Bahami
Indija
Prema izvještaju, od 1996. godine približno 916.000 ljudi širom svijeta izgubilo je umrlo zbog ekstremnih vremenskih nepogoda . Ekonomska šteta iznosila je ukupno 4,7 biliona američkih dolara (približno 4,3 biliona eura).
Njemačka i Evropa je pogođena više nego što se ranije mislilo
Samo u 2025. godini, oko 35.000 ljudi širom svijeta izgubilo je život u 367 ekstremnih vremenskih događaja , a više od dvije trećine smrtnih slučajeva pripisano je toplotnim talasima. Prošle godine, Španija je, zajedno s Jamajkom i Šri Lankom , bila posebno teško pogođena . To pokazuje da su i zapadne industrijalizirane nacije teško pogođene posljedicama klimatske krize.
Njemačka se nalazi na 34. mjestu u novom Indeksu klimatskog rizika, što je stavlja u prvu trećinu. U godišnjoj rang listi za 2025. godinu, Savezna Republika će biti na 48. mjestu. Austrija je rangirana na 76. mjestu (2025: 68.), a Švicarska na 91. mjestu (2025: 25.). Ovaj rang je dijelom posljedica jakih toplotnih valova posljednjih godina, kao i oluja i poplava poput razorne poplave u dolini Ahr 2021. godine. Prema Germanwatchu, više od 33.000 ljudi je izgubilo život samo u Njemačkoj u posljednjih 30 godina zbog ekstremnih vremenskih događaja .
Dok je Njemačka pala na 25. mjesto na novom Indeksu učinka u pogledu klimatskih promjena (CCPI) , Savezna Republika se pozitivno ističe na drugoj rang listi: Prema studiji razvojne banke KfW i konsultantske kuće Deloitte,Njemačka je drugi najveći izvoznik tehnologija za zaštitu klime , sa deset posto, iza Narodne Republike KineNjemačka je također zauzela drugo mjesto po uvozu, sa osam posto, iza SAD-a (15 posto).
Ove zemlje to rade bolje od Njemačke i Evrope
Prema ovome, njemačka ekonomija ima velike koristi od zaštite klime. Trgovina robom povezanom s klimom raste brže od ukupne globalne trgovine: Prošle godine, ekološke i klimatske tehnologije činile su oko jedanaest posto globalne trgovine (2,8 biliona američkih dolara) – što je godišnji porast od 6,3 posto od 2017. godine. Poređenja radi, globalna trgovina je tokom ovog perioda rasla samo 4,7 posto godišnje.
Tržište robe koja doprinosi smanjenju emisija stakleničkih plinova razvijalo se posebno dinamično. Najsnažniji rast zabilježen je u područjima klimatski prihvatljive mobilnosti, obnovljivih izvora energije i energetski efikasnih zgrada.
Iz perspektive KfW -a , klimatske tehnologije nude Njemačkoj ogromne mogućnosti: „Globalna trgovina može se iskoristiti za ubrzanje dekarbonizacije, a istovremeno jačanje njemačke ekonomske konkurentnosti“, rekao je izvršni direktor KfW-a Stefan Wintels u saopštenju za javnost .
Kako Arktik predviđa ljetne suše u Evropi
Arktički morski led se dramatično smanjuje: Prema Nacionalnom centru za podatke o snijegu i ledu , zimi 2025/26. godine, njegov obim dostigao je novi rekordno nizak nivo. Ali može li ovaj pad predvidjeti i suše u Evropi ? Nova studija je sada pronašla vezu.
Studija je otkrila da bi smanjenje zimskog morskog leda u Barentsovom i Karskom moru moglo biti povezano s ljetnim sušama u velikim dijelovima Evroazije . Pogođena regija proteže se od istočne Rumunije preko Moldavije i Ukrajine do zapadnog Kazahstana . Za svoje istraživanje, naučnici su analizirali historijske podatke o morskom ledu i klimi, od kojih neki datiraju još iz 19. stoljeća.
Jedno moguće objašnjenje leži u promjenama atmosferskih zračnih struja: Manje morskog leda zimi moglo bi doprinijeti tome da više toplog, suhog zraka stigne do pogođenih regija sljedećeg ljeta. Istovremeno, istraživači su primijetili manje oblaka, što omogućava Zemljinoj površini da se više zagrije.
Ovi nalazi bi mogli pomoći u boljem predviđanju ljetnih suša mjesecima unaprijed. To bi pogođenim zemljama dalo više vremena da se pripreme za potencijalne nestašice vode i njihove posljedice.
