Poslovne vijesti
Zasto su plate u
Njemackoj i do 8 puta vece od Bosanskih plata u Prodavnica iako su cijene
namirnica iste?
Cijene namirnica u Bosni i Hercegovini u konstantnom su
porastu, a plate su i dalje veoma niske, u nekim slučajevima i neredovne. U
nekima od zemalja EU, poput Njemačke,
cijene osnovnih životnih namirnica su jeftinije nego u Bosni i
Hercegovini. To je već odavno poznato, ali kako je, u tom slučaju, moguće da uposlenici raznih prodavnica, kafića
i butika u Bosni i Hercegovini imaju
znatno niže plate od onih u Njemačkoj?
Sudeći po podacima Hans Böckler fondacije, prodavači i prodavačice u trgovinama
u Njemačkoj zarađuju
prosječnu bruto platu od 2329
eura, dok je u Bosni i Hercegovini na istim pozicijama prosječna neto plata 536
konvertibilnih maraka sudeći prema podacima portala Posao.ba. Bruto plata bu u
tom slučaju iznosila oko 815 konvertibilnih maraka. Kažu da je i ova plata pretjerana, te da u
prosjeku ne iznosi toliko. Obzirom na visoko raširenu sivu ekonomiju u Bosni i
Hercegovini jako je teško doći do tačnih podataka.
Uopsteno na godisnjem nivou plate prodavca/ice u Njemackoj cini :
12+2: 14 x 2329 eura : 32,606 euro Bruto
6 sedmica placeni godisnji odmor
40 sati radno vrijeme sedmicno
Dok u Bosni je
otprilike ovako, i zavisi od poslodavca
do poslodavca:
12 x 815 KM 9,780 km ili oko 4997 euro
2-4 sedmice
placenog godisnjeg odmora
Ostalo zavisi od poslodavca do poslodavca
Bitno je naglasiti i to da visina plate u Njemačkoj
zavisi, između ostalog, i od godina radnog staža u određenoj firmi, kao i od
drugih faktora, dok je u Bosni i Hercegovini slučaj takav da prodavači i
prodavačice u prodavnicama i buticima u većini slučajeva imaju skoro pa iste
plate od prvog dana zaposlenja.
Njemački magazin "Die Welt" došao je do podatka
da njemci potroše oko 10 % mjesečne plate na hranu, što u posjeku iznosi između
250 i 300 eura mjesečno, dok bosanskohercegovački građani na prehranu potroše
oko 50 % mjesečnih prihoda, što je iznos od oko 400 konvertibilnih maraka
ukoliko je taj prihod prosječna mjesečna plata u Bosni i Hercegovini, kaže
istraživanje koje je sprovela kompaniija "Visa". Naravno, ovdje se
radi o mjesečnoj potrošnji na prehranu
jedne osobe. Ukoliko je u pitanju porodica, ta cifra je veća.
Što se tiče njemačkih trgovačkih lanaca poput Aldija ili
Lidla, to su većinom međunarodni trgovački lanci sa ogromnim brojem uposlenika
i velikim prihodima. Primjera radi, Lidl je u 2016. godini imao bruto prihode
od oko 90 milijardi eura, kaže manager magazin, dok se bruto prihodi najvećih
trgovinskih lanaca u Bosni i Hercegovini kreću između 700 i 900 miliona
konvertibilnih maraka na godišnjem nivou.
Bosna i Hercegovina je danas zemlja sa visokim stepenom
sive ekonomije u kojoj veliki broj prodavnica i kafića (većinom onih manjih)
izbjegavaju plaćanje raznih poreza, te vode "duple knjige" i ne
izdaju fiskalne račune, što automatski povećava profit tih prodavnica i kafića,
ali i tada plata radnika i radnica u ovim objektima ostaje ista. Radnici i
radnice u prodavnicama u Njemačkoj osim fiksnog radnog vremena (40 sati
sedmično) imaju i redovne plate, 13 platu i novac za godišnji odmor, što u
Bosni i Hercegovini nije slučaj. U Njemackoj je placeni odmor 6 sedmica godisnje + praznici.
Ne treba zanemariti ni činjenicu da
mnogi uposlenici u prodavnicama rade i nedeljom ili, manje više, svaki dan.
Kada sve gore navedeno uzmemo u obzir možemo zaključiti
da ne postoji opravdanje za činjenicu da uposlenici prodavnica, butika i tržnih
centara zarađuju minimalnu platu od koje, realno gledajući, ne mogu imati
pristojan život. Krivce za ovakvu situaciju možemo tražiti u državnom aparatu
koji ne zahtjeva da se zakonske procedure sprovode, ogromnim poreznim nametima poslodavcima uopste, ali i same
poslodavce koji imaju odnos kakav imaju prema uposlenicima .
Da li veci drzavni nameti, porezi,
poslodavcima opravdava razliku u platama 32,606 euro naspram 4,997 eura ili 6,5
puta vece plate u Njemackoj nego u Bosni , uz veoma slicne cijene namirnica u prodavnicama u Njemackoj i BiH, ostaje na vama da utvrdite.