Poslovne vijesti
U Mesihovini, opština
Tomislavgrad, 14. marta tekuće godine u pogon će biti puštena prva
bosanskohercegovačka vjetroelektrana. Istovremeno, vjetroelektrana "Mesihovina"
biće jedna od najvećih u jugoistočnoj Evropi sa 22 vjetroagregata i ukupnom
snagom od 50,6 MW. Vjetroelektrana "Mesihovina" godišnje će
proizvoditi 165,17 GWh električne energije.
Prosječno
domaćinstvo u Bosni i Hercegovini potroši na godišnjem nivou oko 6000 KW/h
električne energije, tako da je vjetroelektrana " Mesihovina" u
stanju opskrbiti oko 27.500 domaćinstava godišnje. Cjelokupna investicija
iznosi 82 miliona Eura, od čega je 72 miliona kredit od Njemačke državne banke
za razvoj.
Elektroprivreda HZHB
je još 2004. godine pokrenula "Analizu mogućnosti korištenja energije
vjetra u proizvodnji električne energije u Bosni i Hercegovini" u sklopu
koje je mjerena jačina vjetra na 10 lokacija u Bosni i Hercegovini, a kao
perspektivne izabrane su 3 lokacije. Mesihovina je prva lokacija od ove 3 gdje
je izgrađena vjetroelektrana.
Bosna i
Hercegovina trenutno raspolaže sa 7 hidroelektrana, a tu je sada i jedna
vjetroelektrana. Na ovaj način Bosna i Hercegovina znatno je smanjila potrebe
za uvoženjem električne energije, povećala je svoju konkurentnost na
regionalnom tržištu, te se iz bosanskohercegovačkih kapaciteta obezbjeđuje
električna energija za veliku većinu potrošača u Bosni i Hercegovini.
Osim
vjetroelektrane "Mesihovina" u opštini Tomislavgrad uskoro će početi
i gradnja hidroelektrane "Vrilo", koje će koštati ukupno 90 miliona
eura.
Vjetroelektrana
"Mesihovina" neće biti jedina vjetroelektrana u Bosni i Hercegovini.
Vlada Hercegovačko - neretvanskog kantona 207. godine potpisala je ugovor o
koncesiji za zemljište na kojem će se graditi vjetroelektrana
"Pločno" Zemljište je u državnom vlasništvu, a Ugovor o koncesiji
potpisao se na period od 30 godina.
Prednosti
vjetroelektrana ogledaju se u tome da one ne troše fosilna goriva, te ne
proizvode štetne stakleničke gasove koji su glavni uzročnici globalnog
zagrijavanja. Države koje su se odlučile veći dio električne energije
proizvoditi kroz vjetroelektrane drastično su smanjile uvoz fosilnih goriva.