Poslovne vijesti
Jedan od
strateških ciljeva brčanske
kompanija "Bosnaplod" je jačanje mreže domaćih proizvođača kako bi
obezbjedili dovoljne količine sirovine za proizvodnju. Prostora za širenje
proizvodnje ima, jer "Bosnaplod" još uvijek nije iscrpio svoje
kapacitete, a da bi zadovoljio potrebe domaćeg i inostranog tržišta nužno je
povečati proizvodnju.
"Bosnaplod"
svojim plantažama na godišnjem nivou uzgoji oko 500 tona voća, a širenjem
proizvodnje ta cifra bi bila mnogo veća. Istovremeno je ovo i velika prilika za
poljoprivrednike da ostavre saradnju sa ovom Kompanijom i plasiraju svoje
proizvode. Voće koje "Bosnaplod" uzgaja na svojim plantažama su u
većini slučajeva jagode, jabuke, šljive i drugo voće od kojeg se prave razni
sokovi, džemovi, marmelade i drugo.
Menadžment "Bosnaploda" smatra da su potrebe
tržišta mnogo veće od onoga što "Bosnaplod" može isporučiti u ovom
momentu, s toga je jako bitno uspostaviti kvalitetne partnerske odnose sa
lokalnim poljoprivrednicima koji se, ukoliko žele plasirati svoje proizvode,
mogu obratiti upravi "Bosnaploda" ili nekoj od "Bosnaplodovih"
otkupnih stanica. "Bosnaplod" će otkupljivati voće po tržišnoj
cijeni, a isplata slijedi po isporuci. Kako bi proizvodi imali potrebnu
kvalitetu "Bosnaplod" nudi i određene edukacije za kooperante.
U prošloj godini
(2017) kompanija "Bosnaplod" ostvarila je saradnju sa oko 2.500
poljoprivrednika, a od kooperanata otkupljeno je oko četiri hiljade tona voća,
a ta količina će se još povećavati. U 2018. godini "Bosnaplod"
planira uduplati otkupljenu količinu voća u odnosu na 2017. godinu. Osim toga
nastaviće ulagati u proizvodne kapacitete.
"Bosnaplod"
kao prioritet ima otkup sirovina sa domaćeg tržišta, te je većinom to i
uspjevala. Tek kada se desi da zbog loše sezone ili slično ne može nabaviti
dovoljnu količinu sirovina iz Bosne i Hercegovine okreće se stranim tržištima. Kako
se to nebi dešavalo "Bosnaplod" kroz saradnju sa vlastima i lokalnim
kooperantima ulaže velike napore da obezbjedi dovoljnu količinu sirovina u Bosni
i Hercegovini. To radi tako što ulaže u korporaciju i zasade, a prednost je to
što je veliki dio obradive zemlje u Bosni i Hercegovini neobrađen.
Sudeći po
statistikama u Bosni i Hercegovini se trenutno nalazi oko milion hektara
zemljišta koje nije obrađeno, što bi značilo da na jednog nezaposlenog ide 2
hektara neobrađenog zemljišta. Osim toga bosanskohercegovačku poljoprivredu karakteriše
i loša mehanizacija i mala imanja koja zbog svoje veličine nisu isplativa. Kada
tome pridodamo činjenicu da Bosna i Hercegovina nema mehanizme da zaštiti svoju
proizvodnju od prekomjernog uvoza, možemo zaključiti da je privreda u Bosni i
Hercegovini u teškom stanju iako ima sve preduslove da bude uspješna.