Poslovne vijesti
Za zdravlje pozitivni efekti gljiva nadaleko su poznati, a potražnja za ovom delikatesom veća je iz dana u dan. To je osnovni razlog zašto se mnogi u Bosni i Hercegovini okreću branju i uzgoju ove namirnice.
Da je ova informacija tačna pokazuju i podaci Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine iz 2017. godine godine koji kažu da je iz Bosne i Hercegovine u 2017. godini izvezeno 17 miliona konvertibilnih maraka dok je vrijednost uvoza dva miliona konvertibilnih maraka.
Najveći procenat izvezenih gljiva odnosio se na suhe gljive i to 44 %. Svježih gljiva izvezeno je 29 procenata, smrznutih 24 procenta, a konzerviranih tri procenta.
Osim količine izvezenih gljiva, raste i broj zemalja u koje se gljive izvoze. U 2013. godini broj zemalja u koje su izvožene gljive iz Bosne i Hercegovine iznosio je petnaest, a već u 2017. godine ta cifra iznosila je 22 zemlje.
Najviše gljiva izvezeno je u zemlje Evropske Unije. Najviše u Italiju, Švicarsku i Sloveniju.
Zbog svog geografskog položaja, bjelogorične i crnogorične šume, klime, bosanskohercegovačka teritorija obiluje raznim vrstama gljiva. Tu su Vrganj, Lisičarka, Smrčak, Blagva, Crna truba, Rujnice i druge.
Stručnjaci kažu da je potencijal za uzgajanje i branje gljiva u Bosni i Hercegovini iskorišten samo petnaest do dvadeset procenata, tako da u gljivama postoji veliki poslovni potencijal u Bosni i Hercegovini.
Cijena Vrganja ove godine iznosi 5 konvertibilnih maraka, a Lisičarke 4 do 6 konvertibilnih maraka. Cijena Lisičarki iznosila je na početku sezone i do petnaest konvertibilnih maraka. Procjene otkupljivača kažu da prosječan sakupljač može u jednom danu zaraditi i do 200 konvertibilnih maraka.