Poslovne vijesti
Da li se čovječanstvo mora prilagoditi toploj sezoni?
Čak i ako se pridržava Pariškog sporazuma o klimi, ključne klimatske promjene u globalnom sistemu životne sredine mogle bi se ipak pokrenuti, kažu naučnici koji se bave klimatskim promjenama. Potrebno je još mnogo istraživanja.
Opasnost od vrućeg doba ne mogu isključiti istraživači čak i ako se pridržava Pariškog sporazuma o klimatskim promenama. U tom procesu, zemlja bi se zagrijala za oko četiri do pet stepeni Celzijusa dugoročno, a nivo mora se povećao za 10 do 60 metara, piše Potsdamski institut za istraživanje utjecaja na klimu (PIK).
Međunarodni tim naučnika raspravlja o ovim mogućnostima u zborniku Nacionalne akademije nauka SAD ("PNAS") i posebno se bavi elementima klizanja u klimatskom sistemu.
Prema istraživanju, ovo uključuje odmrzavanje zemljišta permafrosta u Rusiji, zagrevanje metana hidrata na morskom dnu i velikih ekosistema kao što su amazonske prašume.
Mogli bi da se ponašaju kao red domina, rekao je ko-autor Johan Rockström, direktor Resilience Centra u Stokholmu i
odredio ko-direktora PIK-a. "Ako je jedan od njih nagnut, ovaj element potiskuje zemlju na sljedeću tačku ."
"Ljudi su već, kao geološka sila, ostavili svoj znak na Zemljinskom sistemu ", rekao je koautor i osnivač PIK-a Hans Joachim Schellnhuber. "Ukoliko se na taj način osjetljivi elementi zemljinog sistema preokrenu, postoji mogućnost da se zagrijavanje planete pojača. To će dovesti do svijeta drugačijeg od svega što znamo", dodao je on. "Istraživanje mora da se podesi kako bi se što bolje procijenio ovaj rizik što je prije moguće".
Moguć je samoojačavajući efekat
Prema autorima, moglo bi biti teže nego što se ranije mislilo, globalno zatopljenje, kao što je dogovoreno u Parizu, na 1,5 do 2 stepena Celzijusa zaustaviti. Ne može se osloniti na činjenicu da će globalno zagrijavanje biti "parkirano" na 2 stepena dugoročno, rekao je Schellnhuber.
Trenutno je zemlja u prosjeku već dobar 1 stepena toplija nego prije početka industrijalizacije. Čak i sa privremenim ograničenjem ljudskog faktora i globalnog zagrijavanja do 2 stepena kritični proces može biti pokrenut u klimatskom sistemu da dođe do jačeg zagrijavanja - čak i bez daljnje ljudske intervencije, objasnio je autor Will Steffen sa Narodnog univerziteta Australije (ANU) i Stockholmskog centra za otpornost (SRC).
Prema PIK-u, to bi moglo značiti da će se klimatske promene povećati - "dugoročno, vjekovima i možda milenijumima".
Elementi prevrtanja u sistemu zemljišta upoređeni su sa teškim kamenjem na plaži, objasnio je Schellnhuber. Ukoliko bi polako, ali konstantno, kamen tonuo u vodu, u nekom momentu bi i jedno slijetanje muve bilo dovoljno da prevrne
kamen u vodu.
"Mi u našem članku ističemo da je već toliko odnela gromada u planetarnom sistemu potonulo, a to nazivamo prevrtanje elemenata. Ukoliko globalno zagrijavanje napreduje dovoljno daleko, možda je čak i mala promjena dovoljna
dapomjeri ove elemente u skroz drugačije stanje "
U delovima Zapadnog Antarktika, neke tačke prelivanja su već prekoračene. "Gubitak leda u nekim regijama mogao je unapred programirati za još jedno, još opsežnije taljenje tokom dugih perioda", rekao je Schellnhuber.
Kolaps ledenog brijega Grenlanda već bi mogao početi sa povećanjem temperature od 2 stepena. "Crvene linije za neke elemente su najverovatnije u pariskom koridoru između zagrijavanja od 1,5 do 2 stepena".
Svi se mogu boriti protiv ovog problema
Članak nudi sintezu i klasifikaciju mnogih individualnih studija, ali ostaje sasvim nejasan, komentirao je istraživač klime Reto Knutti iz Švicarskog Federalnog instituta za tehnologiju u Cirihu.
Iako autorski tim tvrdi da čak i sa 2 stepena, prag može da leži na znatno drugačijem nivou na zemlji, ali istovremeno ističe da je i dalje neizvjesno gdje taj prag zapravo leži.
"Ovo je važan i provokativni članak", kaže Jonathan Overpeck sa Univerziteta u Michiganu, koji nije bio uključen. Iako nije moguće utvrditi
tačnu temperaturu Zemlje na kojoj će kaskada nagnutih elemenata izazvati vrelo
doba na zemlji. "Ignorisanje rizika može biti katastrofalno za ljude i planetu."
Svaki pojedinac može da doprinese nečemu za suprotstavljanje klimatskim promenama, ali prije svega, politika je potrebna, rekao je Schellnhuber, koji je član Komisije Savezne vlade.
Sa naučne tačke gledišta, jasno je da curenje ugljenika treba sprječiti što je prije moguće. "Snaga uglja je najgora stvar koja utiče na klimatske promjene", rekao je on.
Kao visoko razvijena industrijska zemlja, Njemačka ima svaku priliku da do 2040. godine potpuno napusti staru
ekonomiju zasnovanu na fosilnim gorivima. Radi toga, motori na unutrašnje sagorjevanje moraju biti ukinuti do 2030. godine. "Što se tiče klimatske politike, novi automobili sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem su potpuna glupost", naglasio je Schellnhuber.